ULOGA OMEGE (OMEGA MASNE KISELINE) U NAŠEM ORGANIZMU 

Što su zapravo masti?

Iako već godinama postoji mit da je potrebno smanjiti konzumaciju masti u prehrani, novija istraživanja to pobijaju jer masti su neophodne za normalno funkcioniranje organizma i njihove uloge su brojne.
Esencijalne masne kiseline su važan dio staničnih membrana, masti poboljšavaju topivost vitamina A,D,E i K, te sudjeluju u regulaciji tjelesne temperature.
Masne kiseline možemo podijeliti na:
Zasićene masne kiseline (crveno meso, punomasni mliječni proizvodi, palmino ulje, svinjska mast)
Jednostruko nezasićene masne kiseline (maslinovo ulje, ulje uljane repice, avokado)
Višestruko nezasićene masne kiseline (riba, alge, sjemenke, orašasti plodovi)
Trans-masne kiseline (keksi, krekeri, smrznuta tijesta itd.)
Za normalno funkcioniranje ljudskog organizma važna je ravnoteža između omega-3 i omega-6 masnih kiselina u krvi. Normalan odnos tih dviju kiselina je 1:2. Danas se zna da smanjenje omega-3 u odnosu na količinu omega-6 masnih kiselina može prouzročiti veliki broj akutnih i kroničnih bolesti u ljudi kao što su: problemi s pamćenjem, razvoj depresije, poremećaj ponašanja, šećernu bolest tip 2, razna upalna stanja i alergije te rak.

Omega-3 masne kiseline 

Postoje 2 vrste omega-3 masnih kiselina:
Alfa linolenska kiselina (ALA) čiji su glavni izvori laneno ulje, orasi te ulje uljane repice, znači biljni izvori.Ljudsko tijelo ALA uglavnom koristi za dobivanje stanične energije, no ona je i gradivni element za dobivanje EPA i DHA. Problem je što se sa starenjem gubi aktivnost enzima ∆-6 desaturaze, tako da se samo 6% ALA pretvara u EPA i DHA.
EPA (eikozapentaenska kiselina) i
DHA (dokozaheksanska kiselina), pretežno u ribljim uljima te nekim algama.
EPA
Normalno funkcioniranje imunološkog sustava ovisi o prisutnosti molekula zvanih prostagladini. Većina tih molekula sintetiziranih iz EPA-e djeluju protuupalno i zbog toga se rizik od kroničnih bolesti može smanjiti konzumacijom namirnica bogatih EPA-a.
DHA
Pravilna funkcija živčanog sustava i mozga ovisi o prisutnosti DHA koja je posebno važna za mozak te čini čak 15-20% svih masnoća u mozgu.
Premalo DHA je povezano sa lošijim kognitivnim funkcijama, slabijim pamćenjem, te slabijim neurološkim razvojem kod djece, također manjak se povezuje i sa razvojem Parkinsonove bolesti, multiple skleroze, te Alzheimerove bolesti.

Omega-6 masne kiseline 

Omega-6 masne kiseline također pripadaju u esencijalne masne kiseline koje je potrebno unositi hranom.
No, ne ponašaju se sve omega-6 isto: Linolenska kiselina (LA) pretežno iz biljnih ulja konvertira se u gama-linolensku kiselinu (GLA) i djeluje protuupalno, dok arahidonska kiselina (AA) iz crvenog mesa, peradi i jaja potiče upalu.
GLA: gama-linolenska kiselina
GLA je omega-6 masna kiselina.
Tijelo pretvara GLA u molekulu koja se naziva DGLA i koja djeluje protuupalno. Adekvatan unos i drugih nutrijenata, poput magnezija-Mg, cinka-Zn, te vitamina C, B3 i B6 potpomažu konverziju GLA u DGLA.
Dobri izvori GLA su ulje noćurka, boražine i sjemenki crnog ribiza.
Zdravstvene koristi GLA:
-Kožni problemi: akne, atopijski dermatitisi, te psorijaza
-Problemi s ciklusom kod žena: bolne menstruacije i menopauzalne tegobe
Ljudski organizam može proizvesti zasićene masne kiseline i omega-9 masne kiseline, dok omega- 3 i 6 masne kiseline (esencijalne masne kiseline) ne može sintetizirati zbog nepostojanja enzima koji bi tome pomogao. Zbog toga koncentracija navedenih kiselina u krvi ovisi isključivo o njihovom unosu u organizam.
Za normalan rad ljudskog organizma iz skupine esencijalnih masnih kiselina neophodne su: linolna masna kiselina iz skupine omega-6 masnih kiselina i alfa linolenska masna kiselina iz skupine omega-3 masnih kiselina.
One su sastavni dio stranične membrane, početna sirovina za sintezu parakrinih hormona i enzima.
Esencijalne masne kiseline reguliraju krvni tlak i poboljšavaju imunološki sustav jer se pomoću njih stvaraju spojevi kao što su prostaglandini. Oni se smatraju najznačajnijim parakrinim hormonima u ljudskom organizmu.

Poznato ih je tridesetak vrsta, a podijeljeni su u tri serije, ovisno iz koju masne kiseline su nastali.

Serija 1 prostaglandina (PGE 1) sintetiziraju se iz dihomo gama linolenske masne kiseline koja pripada omega-6 masnimh kiselinama. 
 Serija 2 prostaglandina (PGE 2) iz arahidonske masne kiseline koja je također ubraja u omega-6 masne kiseline.  
Serija 3 prostaglandina (PGE 3) nastaje iz eikozapentaenske masne kiseline koja je sastavi dio omega-3 masnih kiselina. 
Prostaglandini iz serije 1 (PGE1) se nazivaju „zaštitnicima ljudskog tijela“ jer su najvažniji parakrini hormoni za zdravlje organizma.
Inhibiraju agregaciju trombocita, snižavaju krvni tlak te na taj način sprječavaju nastanak aterosklerotskih plakova na krvnim žilama što prevenira kardiovaskularne bolesti. Važni su posrednici u upalnim odgovorima (povećavaju propusnost krvnih žila, povisuju prag za bol, povisuju tjelesnu temperaturu) te na taj način sudjeluju u borbi protiv autoimunih bolesti: alergije, bronhalna astma, reumatoidni artritis, psorijaza, kolagenoza, bolesti štitnjače i ulcerozni kolitis. 
PGE1 stimulira sintezu inzulina i povećava osjetljivost periferije za taj hormon i tako pospješuje održavanje normalne razine glukoze u krvi. Regulacijom izlučivanja natrija putem bubrega sudjeluje u održavanju homeostaze vode i elektrolita u organizmu.
Prostaglandini iz serije 3 (PGE 3) su također korisni hormoni sa značajno slabijim djelovanjem u organizmu.
Prostaglandini iz serije 2 (PGE 2) su izuzetno štetni za zdravlje čovjeka,poznati i kao „štetni prostaglandini“ jer podržavaju upalne procese, ubrzavaju dijeljenje i rast stanica te sklonost nastanka karcinoma, potiču zgrušavanje krvi te blokiraju PGE 1 i PGE 3.
Međutim, izuzetno snažno djelovanje PGE 1 smanjujue izlučivanje arahidonske masne kiseline iz staničnih membrana, gdje je ona uskladištena i tako sprečavaju njenu pretvorbu u PGE 2 te njenu štetu organizmu.

6 znanstveno dokazanih koristi omega-3 masnih kiselina:

Omega-3-zdravlje mozga
Anksioznost i depresija
Anksioznost je vrlo čest poremećaj karakteriziran sa stalnim osjećajem zabrinutosti i nervoze. Kada ljudi koji pate od depresije i anksioznosti počnu uzimati omega-3 masne kiseline, simptomi se smanjuju i njihovo stanje postaje bolje.
Demencija i Alzheimerova bolest
Uzimanjem 800-900 mg DHA dnevno kao prevencija Alzerheimerove bolesti, te poboljšanje kognitivnih funkcija i pamćenja.
Omega-3-zdravlje očiju
DHA je jedna od glavnih strukturnih molekula retine oka. Ako nemate dovoljno DHA, mogu se pojaviti problemi s očima. Uzimanje dovoljnih količina omega -3 povezalo se sa smanjenim rizikom za pojavu makularne degeneracije.

Omega-3-trudnice i dojilje

Majčino mlijeko prirodno sadrži omega-3 masne kiseline EPA:DHA=1:2 , no majke na zapadnom načinu prehrane proizvode mlijeko sa nižim udjelom EPA nego što je potrebno. Pošto žene tijekom trudnoće i dojenja moraju osigurati dostatnu opskrbu DHA za svoje dijete, potrebe postaju veće.
Tijekom trudnoće, DHA prelazi iz posteljice u fetus, te je visoka razina DHA u majčinom mlijeku vrlo važan razlog zašto dojena djeca imaju bolje kognitivne funkcije od djece hranjene dojenačkim formulama koje ne sadrže DHA.
Ove esencijalne masne kiseline neophodne su (posebno DHA) za normalni razvoj mozga djeteta tijekom trudnoće i rane životne dobi.
Uzimanje omega-3 tijekom trudnoće povezano je sa brojnim koristima za razvoj djeteta kao što su:
-Viša inteligencija
-Bolja komunikacija i socijalne vještine
-Smanjeni rizik od pojave ADHD-a i cerebralne paralize
-Smanjeni rizik od pojave atopijskog dermatitisa

Omega-3-zdravlje srca

Srčani udari i bolesti srca i krvnih žila jedan su od glavnih uzroka smrtnosti kod ljudi. Znanstvenici su otkrili da zajednice sa visokim udjelom masne ribe u prehrani imaju nisku incidenciju tih bolesti.
Postoji više razloga zbog kojih su omega-3 dobre za zdravlje srca:
-Smanjuju ukupnu razinu triglicerida u krvi
-Smanjuju krvni tlak
-Smanjuje se pojava ugrušaka u krvi i stvaranje plaka na žilama
-Kolesterol: povisuju količinu HDL (dobrog) kolesterola
Omega-3 masne kiseline protiv kronične upale
Upala je izuzetno važna. Trebamo je kao imunološki odgovor u borbi protiv infekcija i za popravak oštećenja u tijelu. Ponekad upala potraje duže vrijeme, čak i bez infekcija ili ozljeda koje su prisutne, a to se zove kronična (dugotrajna) koja može pridonijeti gotovo svakoj kroničnoj  bolesti, uključujući bolesti srca i rak.
Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti proizvodnju molekula i tvari povezanih s upalom, kao što su upalni eikozanoidi i citokini. Istraživanja su pokazala vezu između visokog omega-3 unosa i smanjene upale.
Omega-3-zdravlje zglobova i kostiju
Osteoporoza i artritis su dva poremećaja koji utječu na lokomotorni sustav a istraživanja pokazuju da omega-3 masne kiseline mogu poboljšati čvrstoću kostiju, povećavajući količinu kalcija u kostima. To bi trebalo dovesti do smanjenja rizika od osteoporoze.
Omega-3 masne kiseline također mogu pomoći kod artritisa jer pacijenti koji uzimaju omega-3 dodatke prehrani, prijavljivali su smanjenu bol u zglobovima i povećanje snage stiska šake.

RAZLIKA IZMEĐU RIBLJEG ULJA I ULJA KRILA

Kao dodatak prehrani često se koristi riblje ulje, međutim u zadnjih nekoliko godina otkriveni su novi revolucionarni izvori omega-3 masnih kiselina poput ulja račića Krila. To su antarktički račići koji obitavaju na dubljim predjelima hladnih mora,te se nalaze na dnu hranidbenog lanca. Time osiguravaju i veću čistoću ulja i manju mogućnost onečišćenja teškim metalima zbog njihovog relativno kratkog životnog vijeka.
Riblje ulje i ulje krila osiguravaju značajne količine omega-3 masnih kiselina, osobito eikozapentaenske (EPA) i dokozaheksaenske (DHA) kiseline, no između njih postoji bitna razlika.
Omega-3 masne kiseline u ribljem ulju vezane su u obliku metilnih i etilnih estera ili triglicerida dok  su one u ulju krila vezane za fosfolipide.
Također, ulje krila sadrži i astaksantin-pigment s visokom antioksidativnom aktivnošću koji ne nalazimo u ribljem ulju.
Suvremene znanstvene studije pokazuju kako omega-3 masne kiseline vezane za fosfolipide, poput onih u ulju krila, imaju značajno bolju apsorpciju i viši stupanj ugradnje u ciljana tkiva od omega-3 masnih kiselina kakve obično nalazimo u ribljem ulju. Znanstvenici upravo tom činjenicom objašnjavaju zašto je, za pozitivan učinak, potrebna gotovo dvostruko niža doza EPA i DHA iz ulja krila u usporedbi s onima iz ribljeg ulja. Sve to upućuje na superiornost ulja ovog sitnog morskog račića i daje naslutiti važnost koju može imati u osiguravanju blagotvornih omega-3 masnih kiselina.
Na kraju,pridržavajući se ovih jednostavnih preporuka i saznanja, možemo utjecati na razinu i omjer masnih kiselina u našem organizmu te na taj način sudjelovati u izgradnji kvalitetnijeg i dužeg života.

CardioVasc Plus – za snažno srce i zdrav krvožilni sustav