MOŽDANI UDAR – Prehrana

Četiri čimbenika igraju ključnu ulogu u prevenciji moždanog udara: zdrava prehrana (mediteranska prehrana), redovita tjelesna aktivnost, upravljanje stresom i kondicija mozga (trening pamćenja) [1].

Prehrana utječe na kognitivne procese i neuroplastičnost mozga.

Stručnjaci preporučuju cjelovitu, raznoliku i prirodnu prehranu s puno svježeg voća i povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, ribe, orašastih plodova i sjemenki [1].

Nedavna studija u kojoj je sudjelovalo 135 355 pojedinaca iz 365 centara diljem svijeta pokazala je da je veći unos voća, povrća i mahunarki povezan s nižim rizikom od nekardiovaskularne i ukupne smrtnosti. Najveća korist uočena je pri konzumiranju 375–500 grama voća, povrća i mahunarki dnevno, podijeljeno u 3–4 obroka [1].

Meta-analiza studija kvantitativno je procijenila povezanost između konzumacije voća i povrća i incidencije moždanog udara [2]. Na temelju rezultata preporučuje se konzumiranje više od pet vrsta voća i povrća dnevno, što može značajno smanjiti incidenciju moždanog udara.

Studija koja je pratila pacijente 6 mjeseci nakon moždanog udara otkrila je značajan nedostatak proteina u njihovoj prehrani, stoga se preporučuje prehrana bogata proteinima. Riba je namirnica bogata omega-3 masnim kiselinama i smanjuje rizik od moždanog udara. Istraživanja su pokazala da konzumacija ribe barem dva puta tjedno značajno smanjuje rizik od moždanog udara uzrokovanog krvnim ugrušcima, ali ne i hemoragijskog moždanog udara [1]. Preporučuje se i pijenje zelenog i bijelog čaja.

Najveći rizik za moždani udar predstavlja prehrana bogata zasićenim masnim kiselinama i trans mastima , jer obje dovode do razvoja arterioskleroze i visokog krvnog tlaka.

Ne preporučujemo konzumiranje crvenog mesa, maslaca, pržene i masne hrane te drugih brzo pripremljenih jela.

Iako se ne smatra da je konzumacija šećera povezana s moždanim udarom, on povećava upalu u tijelu. Stoga se preporučuje smanjenje količine jednostavnih ugljikohidrata koje konzumirate, poput kruha, tjestenine, slatkiša i zaslađenih pića.

Također bismo trebali ograničiti unos soli. Nikada ne preporučujemo dodavanje dodatne soli pripremljenoj hrani, što će značajno smanjiti naš dnevni unos soli.

Važnost prehrane u održavanju zdravlja mozga predmet je istraživanja već dugi niz godina, a ističe se uloga polinezasićenih masnih kiselina (omega-3) iz ribe, povrća, cjelovitih žitarica, maslinovog ulja i crnog vina, a sve su to glavne komponente mediteranske prehrane.

Konzumacija mediteranske prehrane dovodi do poboljšane endotelne funkcije, povećanog antioksidativnog kapaciteta plazme i smanjene inzulinske rezistencije, što doprinosi prevenciji moždanog udara, neurodegenerativnih bolesti i metaboličkog sindroma [1].

Dodaci prehrani za oporavak od moždanog udara i smanjenje rizika od moždanog udara

Dodaci prehrani su proizvodi namijenjeni nadopuni uobičajene prehrane. Oni su koncentrirani izvori hranjivih tvari poput vitamina, minerala, aminokiselina, biljnih ekstrakata, vlakana, mikroorganizama, masnih kiselina i drugih tvari, dostupni u različitim oblicima, dozama i kombinacijama.

Dodaci prehrani mogu se dobiti ekstrakcijom iz životinjskih ili biljnih izvora u njihovom prirodnom obliku, dok se drugi proizvode sintetski u laboratorijima. Dostupni su bez recepta u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama lijekova.

U primarnoj i sekundarnoj prevenciji moždanog udara preporučujemo konzumaciju nootropnih dodataka prehrani koji poboljšavaju cirkulaciju krvi i metabolizam mozga, čime se povećava aktivnost moždanih stanica.

Nezasićene masne kiseline

Omega-3 masne kiseline važne su za normalno funkcioniranje tijela, jer su, između ostalog uključene u procese stanične membrane i protuupalne procese, ali dobro je znati da nedovoljan unos eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokozaheksaenske kiseline (DHA) može predstavljati rizik od koronarne bolesti srca i iznenadne srčane smrti. DHA je prisutan u fosfolipidnim membranama neurona, gdje sudjeluje u normalnom funkcioniranju živčanog sustava [3].

Nukleotidi

Nakon moždanog udara, zbog oštećenja područja mozga, potrebno je što prije obnoviti funkcije zahvaćenih neurona, poboljšati neuromuskularnu vodljivost, obnoviti vezu između neurona te posljedično obnoviti motoričke i senzorne funkcije. Nutritivni čimbenici utječu na brojne procese u tijelu, uključujući regulaciju neurotransmitera, sinaptički prijenos i fluidnost membrane.

Smanjene koncentracije aminokiseline tirozina u plazmi, prekursora moždanih adrenergičkih neurotransmitera (adrenalina, noradrenalina, dopamina), pronađene su u bolesnika s ishemijskim moždanim udarom.

Nukleotidi su niskomolekularni spojevi u stanicama koji sudjeluju u raznim biokemijskim procesima. Neka tkiva s visokom izmjenom (npr. moždano tkivo) ne mogu zadovoljiti povećane potrebe za nukleotidima vlastitom sintezom, pa ih je potrebno dodatno opskrbljivati. Povećane potrebe za nukleotidima nastaju posebno u slučajevima oštećenja tkiva i poremećenih fizioloških procesa.

Kolin

Kolin je komponenta staničnih membrana. Pokreće biosintezu neurotransmitera acetilkolina, koji je važan za prijenos signala između živaca i uključen je u kognitivne funkcije (razmišljanje, učenje, pamćenje, koncentracija itd.).

Kolin također doprinosi normalnom metabolizmu homocisteina, prirodne aminokiseline u krvi. Visoke razine homocisteina su opasne jer mogu zadebljati i oštetiti stijenke arterija. Istraživanja pokazuju da samo 10% populacije dobiva dovoljno kolina iz prehrane [4].

Vitamini B skupine

Vitamini B skupine sastoje se od osam pojedinačnih vitamina B skupine. Iako je svaki od ovih vitamina kemijski različit, često se grupiraju pod nazivom “B-kompleks” jer zajedno sinergijski djeluju na mnoge važne funkcije u tijelu.

Vitamini B skupine uključuju:

• vitamin B1 (tiamin)
• vitamin B2 (riboflavin)
• vitamin B3 (niacin)
• vitamin B5 (pantotenska kiselina)
• vitamin B6 (piridoksin)
• vitamin B7 (biotin)
• vitamin B9 (folna kiselina)
• vitamin B12 (kobalamin)

Dodatak vitaminima B skupine ima blagotvoran učinak na funkcioniranje živčanog sustava i doprinosi normalnim fiziološkim funkcijama i normalnom metabolizmu stvaranja energije. Iako se nalaze u širokom rasponu namirnica, vitamini B skupine lako se gube ili uništavaju tijekom skladištenja, pripreme i kuhanja hrane. Osim toga, većina ovih vitamina uništava se tijekom procesa rafiniranja žitarica i proizvoda od žitarica. Iako se neki od esencijalnih nutrijenata zamjenjuju procesom obogaćivanja, mnoge visoko prerađene namirnice još uvijek ne sadrže dovoljne količine vitamina B skupine [5].

Vitamin D

Nedostatak vitamina D zdravstveni je problem diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj. Nedovoljan unos vitamina D javlja se uglavnom zimi, jer je izloženost sunčevoj svjetlosti mnogo manja nego ljeti, te tijekom cijele godine kod ljudi koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Važan je za održavanje kognitivnih funkcija u starijoj dobi. Doprinosi funkcioniranju mišića i imunološkog sustava.

Astaksantin

Astaksantin se pokazao kao jedan od najmoćnijih prirodnih antioksidansa. Pripada skupini ksantofilnih karotenoida (pigmenata topljivih u mastima) i nalazi se uglavnom u moru, gdje mnogim morskim vrstama daje narančasto-ružičastu boju. Njegova struktura vrlo je slična drugim karotenoidima, poput beta-karotena, zeaksantina i luteina, s kojima također dijeli mnoge slične metaboličke i fiziološke funkcije. Međutim, neke razlike u kemijskoj strukturi također opravdavaju njegova svojstva koja ga razlikuju od drugih karotenoida, naime ima visoku antioksidativnu aktivnost i polarniji karakter od ostalih karotenoida. Astaksantin se u tijelu pretvara u vitamin A. Ima blagotvoran učinak na kožu, imunološki sustav i kardiovaskularni sustav. Kod kardiovaskularnih bolesti može imati blagotvoran učinak na arterijski krvni tlak, cirkulaciju krvi te prevenciju koronarne bolesti srca i bolesti povezanih sa starenjem [6].

Tijelo ne može sintetizirati ovu tvar, može je dobiti samo putem prehrane ili dodataka prehrani.

Acetil L-karnitin

Acetil L-karnitin je aminokiselina koja djeluje kao transporter dugolančanih masnih kiselina u stanične organele. Prisutan je u gotovo svim stanicama. Nedavne studije pokazale su njegovu ulogu u poticanju oksidacije masnih kiselina kod zdravih odraslih osoba.
Također je važan u metabolizmu aminokiselina i acetil koenzima A (acetil-CoA). Acetil koenzim A u Krebsovom ciklusu omogućuje oksidativnu fosforilaciju, koja proizvodi energiju u stanicama (ATP). U svrhu sinteze masnih kiselina, acetil koenzim A se pretvara u citrat i oslobađa u citosol. Spoj također igra važnu ulogu u sintezi neurotransmitera acetilkolina [3].

Kombinacija antioksidansa

U akutnoj i subakutnoj fazi moždanog udara (više od 7-14 dana nakon događaja) poželjno je odrediti antioksidativni kapacitet plazme pacijenta.

Neuronsko oštećenje u ishemiji posljedica je oksidativnog oštećenja, što pak dovodi do stvaranja slobodnih radikala i oksidativnog oštećenja lipida i proteina u plazma i mitohondrijskim membranama, enzimima, receptorima i membranskim transportnim sustavima. Smanjenje antioksidativne aktivnosti povezano je s volumenom moždanog infarkta i stupnjem neurološkog oštećenja. Povećani oksidativni stres zbog smanjenog ukupnog antioksidativnog kapaciteta negativno utječe na život i prognozu pacijenta.

Stoga preporučujemo konzumiranje raznovrsnog voća, povrća, začinskog bilja i prirodnog bobičastog voća: arabica kava, brokula, zeleni čaj, luk, jabuka, acerola, camu camu, kvercetin, rajčica, brokula, açaí bobice, kurkuma, češnjak, bosiljak, origano, cimet, jagode, mrkva, mangostin, crni ribiz, borovnice, trešnje, kupine, aronija, maline, špinat, kelj, divlje borovnice, prokulice.

Autori:

prof. dr. Bojana Žvan, dr. med., viši savjetnik, specijalist neurolog
dr. Marjan Zaletel, dr. med., specijalist neurolog

Literatura:

1. Demarin V, Morović S. Utjecaj prehrane na prevenciju moždanog udara. U: Žvan B, Zaletel M, Zupan M, ur. Akutni moždani udar XI. Ljubljana: Društvo za prevenciju bolesti mozga i krvnih žila, 2017. str. 47–57 (prikaz, stručni).
2. He FJ, Nowson CA, MacGregor GA. Konzumacija voća i povrća i moždani udar: metaanaliza kohortnih studija. Lancet. 2006; 367: 320–26.
3. Malek N. Smjernice za zdravu prehranu. [citirano 26. listopada 2019.]. Dostupno na: https://www.nutris.org/prehrana/abc-prehrane/splosno/94-smernice-zdrave-prehrane.html.
4. Mazidi M, Katsiki N, Mikhailidis DP, Banach M. Dijetalni kolin pozitivno je povezan s ukupnom i specifičnom smrtnošću za određeni uzrok: Rezultati pojedinaca iz Nacionalnog istraživanja o zdravlju i prehrani i objedinjavanje prospektivnih podataka. Br J Nutr. 2019; 10: 1–22.
5. Jamison Slovenija. Važni vitamini B skupine i energetska podrška. 2018. [citirano 26. listopada 2019.]. Dostupno na: https://www.prvalekarna.com/ blog/pomembni-vitamini-skupine-b-in-podpora-energiji.
6. com. Astaksantin – prirodni antioksidans. [citirano 26. listopada 2019.]. Dostupno na: https://www.lekarnar.com/clanki/astaxanthin-naravni-antioxidant