Moždani udar je stanje naglog gubitka moždane funkcije zbog prekida dotoka krvi.

Faktori rizika su nepromjenjivi – na koje ne možemo utjecati i promjenjivi – na koje možemo utjecati vodeći brigu o svom zdravlju i načinu života.

Nepromjenjivi faktori rizika su:

–          Dob

–          Spol

–          Genetsko nasljeđe

–           Rasa – etnička pripadnost

Promjenjivi faktori rizika su:

–          Visoki krvni tlak – hipertenzija

–          Dijabetes – inzulinska rezistencija

–          Visoka razina kolesterola

–          Pretilost

–          Atrijska fibrilacija

–          Veliko suženje unutarnje karotidne arterije

–          Infarkt miokarda

–          Tjelesna neaktivnost

–          Pretjerano konzumiranje alkohola

–          Nepravilna prehrana

–          Stres

Što možemo sami učiniti kako bismo pokušali spriječiti moždani udar?

Smjernice za prevenciju infarkta miokarda (IM) i tia-ishemijske atake (TIA) preporučuju praćenje i liječenje faktora rizika za cerebrovaskularne događaje, prvenstveno redovito praćenje krvnog tlaka te redovito praćenje kolesterola i glukoze u krvi.

Faktori rizika kontroliraju se promjenama načina života i lijekovima koje liječnik odabire za svakog pacijenta pojedinačno. Krvni tlak treba biti ispod 140/90 mmHg, a u slučaju pridruženog dijabetesa ispod 130/85 mmHg. Pacijentima koji nisu doživjeli IM ili TIA zbog srčane embolije preporučuje se liječenje statinima, bez obzira na razinu kolesterola u serumu. Preporučene razine ukupnog kolesterola su 5 mmol/l, HDL ispod 2,6 mmol/l ili čak ispod 1,8 mmol/l. Kod pacijenata s nevalvularnom fibrilacijom atrija smjernice preporučuju antikoagulacijsku terapiju jednim od novih antikoagulantnih lijekova, poput dabigatrana, rivaroksabana i apiksabana, ili varfarinom ako su novi antikoagulantni lijekovi kontraindicirani [1].

Smjernice za poboljšanje

Smjernice savjetuju:

Da se ne puši i prekomjerno konzumira alkohol, preporučuju redovitu tjelesnu aktivnost, prehranu s niskim udjelom soli i zasićenih masti, bogatu voćem, povrćem i vlaknima.

Za osobe s povećanim indeksom tjelesne mase preporučuju gubitak težine i odgovarajuću prehranu te liječenje mogućih poremećaja spavanja, poput opstruktivne apneje u snu.

Za pacijente s moždanim udarom nepoznatog uzroka i otvorenim foramenom ovale u srcu te s visokim rizikom od moždanog udara preporučuju endovaskularno zatvaranje otvorenog foramena ovale [1].

U prevenciji rekurentnog ishemijskog moždanog udara, tj. za one pacijente koji su već doživjeli TIA ili moždani udar i kojima nije potrebno antikoagulantno liječenje, preporučujemo antitrombotsko liječenje antitrombocitnim lijekovima, poput aspirina 100 mg ili klopidogrela 75 mg doživotno ili kombinaciju oba tijekom kraćeg razdoblja. Iznimka su pacijenti sa specifičnim indikacijama, poput nestabilne angine pektoris ili infarkta miokarda bez Q-vala ili nedavnog umetanja vaskularnog stenta u koronarne arterije srca.

Oralni antikoagulantni lijekovi preporučuju se pacijentima s nevalvularnom atrijskom fibrilacijom nakon infarkta miokarda ili TIA. Savjetujemo nove antikoagulantne lijekove ili varfarin s održavanjem INR-a od 2,0 do 3,0 kada pacijent iz različitih razloga ne može uzimati nove antikoagulantne lijekove. Smjernice ne savjetuju upotrebu ovih lijekova kod pacijenata s komorbiditetima poput napadaja, neadekvatnosti lijekova, nekontrolirane epilepsije i gastrointestinalnog krvarenja. Starija dob nije kontraindikacija za oralnu antikoagulantnu terapiju [1].

Ispravna i pravovremena dijagnoza te sekundarna prevencija značajno smanjuju smrtnost te tjelesni i kognitivni invaliditet uzrokovan rekurentnim ishemijskim moždanim udarom.

Posljednjih godina svjedočili smo velikom napretku u razumijevanju čimbenika rizika i sprječavanju moždanog udara [2]. Studije potvrđuju da je masnoća čimbenik rizika za aterosklerotski infarkt miokarda (IM), dok je atrijska fibrilacija povezana s kardioembolijskim moždanim udarima.

Genetske analize pokazale su povezanost s određenim vrstama IM-a. Mutacije u određenim genima povezane su s bolešću velikih krvnih žila, drugo  s kardioembolijom, a treće s bolešću malih krvnih žila. Genetske studije također traže nove načine za izbjegavanje moždanog udara [2].

Pokazalo se da snižavanje krvnog tlaka, terapija statinima, antitrombocitnim i antikoagulantnim lijekovima te revaskularizacija karotidne arterije u kombinaciji s promjenama u prehrani, značajno smanjuju rizik od moždanog udara u različitim populacijama pacijenata.

Studije su također pokazale značajne koristi od promjena u ponašanju, uključujući prestanak pušenja i redovitu tjelesnu aktivnost. Masovni pristup preventivnom liječenju i promicanju zdravog načina života, uključujući procjenu rizika na primarnoj razini, može značajno promijeniti budućnost prevencije moždanog udara [1].

Autori:

prof. dr. Bojana Žvan, dr. med., viši savjetnik, specijalist neurolog
dr. Marjan Zaletel, dr. med., specijalist neurolog

Literatura:

1. Meschia JF, Bushnell C, Boden-Albala B i dr. Smjernice za primarnu prevenciju moždanog udara. Izjava za zdravstvene djelatnike Američkog udruženja za srce/Američkog udruženja za moždani udar. Pods. 2014; 45(12): 3754–832.
2. Boehme AK, Esenwa C, Elkind MSV. 2017. [citirano 13. lipnja 2019.]. Dostupno na: Stroke Risk Factors, Genetics, and Prevention. https://www.ncbi.nlm. nih.gov/pmc/articles/PMC5321635/.