Zdravlje i njega
Što je malarija?
24
tra
tra
Svjetski dan borbe protiv malarije svake se godine obilježava 25. travnja.
Zovu je još močvarnom ili barskom groznicom,nagađalo se da taj loš zrak čine otrovne pare koje se razvijaju u močvarama,ranotalijanski- “mal aria” – „loš zrak”.
Malarija je zarazna bolest čiji je uzročnik parazit, a na čovjeka se prenosi ubodom ženke zaraženoga komarca. To je bolest koja se može i spriječiti i liječiti, ali ako se pravovremeno ne liječi može uzrokovati ozbiljne komplikacije, pa čak i smrt.
Komarci iz roda Anopheles prenosnici su malarije, pa se često nazivaju malarijski komarci. U ovom rodu opisano je preko 100 vrsta. Ženke komaraca polažu jajašca samo u čiste vode stajačice, ali i u bačve s kišnicom i sl. Ličinke ovog roda u vodi je lagano prepoznati, jer uvijek plivaju vodoravno.
Ovi komarci, odnosno komarice u potrazi za krvnim obrokom kreću se dva do tri kilometra, ali mogu prevaliti i veće udaljenosti. U sumrak bodu i sišu krv, a danju su skriveni i odmaraju se na zidovima tamnih kutova kuća, štala i sl. Za komarce ovog roda karakteristično je da se uvijek nakon krvnog obroka odmaraju na zidovima nekog objekta.
Anopheles maculipennis je kod nas najčešća vrsta komaraca, a raspoznaje se po četiri tamne pjege na krilima. Ovisno u uvjetima ima 4 do 6 generacija. To su relativno veliki komarci od 4 do 9 mm. Prezimljuju kao odrasli insekti u mirovanju, skriveni u štalama, kućama i to uvijek na tamnim mjestima.
U našoj, Europskoj regiji bilježimo najvećim dijelom importirane slučajeve zbog učestalih putovanja i velike pokretljivosti ljudi kao i komaraca. Stoga je vrlo važno djelovati preventivno – pravovremeno otkrivati infekcije, liječiti oboljele, educirati stanovništvo i prevenirati bolest suzbijanjem komaraca kako osobnom zaštitom tako i dezinsekcijom.
Malarija je u Republici Hrvatskoj iskorijenjena još 1964. godine i danas se bilježe samo u ovim tzv. importiranim slučajevima, nastalim u brojnim endemskim područjima malarije u svijetu. Sve dok se importirani slučajevi pravovremeno ne otkriju i izliječe, predstavljaju stalnu opasnost.
Svima koji će boraviti u endemskim malaričnim područjima zbog posla ili turizma preporučuje se da se informiraju u epidemiološkim ambulantama zavoda za javno zdravstvo u kojima će saznati kako čuvati zdravlje na putovanjima, kako provoditi opće mjere zaštite (prikladna zaštitna odjeća, primjena repelenata odnosno sredstava za odbijanje komaraca, zaštitnih mreža za prozore i vrata, zaštitnih mreža za spavanje) i kemoprofilaksu (preventivno uzimanje lijekova protiv malarije prije odlaska, tijekom i nakon povratka s putovanja).
U pojedinim je zemljama broj oboljelih u stalnom porastu, no u velikom broju zemalja bilježi se i pad oboljelih. Najviše slučajeva smrti uzrokovanih malarijom zabilježeno je u afričkoj regiji (92 %), zatim južno-azijskoj regiji (6 %) te istočno-mediteranskoj regiji (2 %).
Prvi uspješni lijek protiv malarije, uvarak kore kininovca, pozvanali su još indijanci Južne Amerike, a Europa se sa tim njihovim iskustovm uzoznala tek u 17. stoljeću. Lokalni stanovnici Perua izrađivali su tinkturu iz kore drveta lat. Cinchona, koja je sadržavala kinin.
Uzročnici malarije su protozooi, koji pripadaju rodu Plasmodium.
Prema selektivnosti na određenu fazu životnog ciklusa plazmodija, antimalarike možemo podijeliti na tkivne shizontocide, krvne shizontocide, gametocide i sporontocide, a prema porijeklu na sintetske lijekove te prirodne produkte i njihove polusintetski derivati.
Prirodni produkti su primarni i sekundarni metaboliti živih organizama. Farmakološki učinak najčešće ostvaruju sekundarni metabiliti. Neki od njih su izravno postali lijekovi, dok su drugi poslužili kao spojevi uzori u razvoju novih lijekova.
U terapiji malarije koriste se dva prirodna produkta porijeklom iz biljaka, kinin i artemisinin. Kinin je alkaloid izoliran iz kore kininovca (Cinchona sp.), dok je artemisinin seskviterpenski lakton s endoperoksidnim mostom, prisutan u slatkom pelinu (Artemisia annua). Radi poboljšanja bioraspoloživosti pripravljeni su njegovi polusintetski derivati artemeter i artesunat.
Atovakvon je sintetski lijek, razvijen je na temelju strukture lapihola, prirodnog produkta prisutnog u kori biljaka iz porodice Bignoniaceae.
Antibiotici su prirodni produkti bakterija i njihovi polusintetski derivati.
U terapiji i profilaksi malarije koriste se tetraciklin-doksiciklin i makrolidi-eritromicin, klaritromicin i azitromicin.
Osim navedenih, postoje i drugi prirodni produkti s antimalarijskim djelovanjem te su potencijalni kandidati za razvoj antimalarijskih lijekova (harmin, manzamin A) te isto tako mjere zaštite koje možemo poduzimat sami.
Sa dolaskom toplog vremena- obično od travnja do listopada, važno je da se svi uključimo u borbu protiv komaraca:
1. Najmanje jednom tjedno isprazniti i očistiti spremnike za vodu, posude za zalijevanje, pojilice za životinje i druge posude u kojima se zadržava voda (vaze, plitice posuda za cvijeće, vaze na groblju i sl).
2. Redovito uklanjati otpad odnosno sve nepotrebne predmete u kojima se može zadržavati voda (bačve, kante, konzerve, stare gume, igračke, odbačenu bijelu tehniku i drugi krupni otpad).
3. Spremnike ili bačve za kišnicu držati ispravno pokrivenima ili ih prekriti gustom mrežicom.
4. Pravilno održavati sustave za opskrbu i odvodnju vode da isti ne bi zadržavali vodu (slavine koje cure, začepljeni oluci, slivnici ili kanalizacija).
5. Poklopce septičkih jama hermetički zatvoriti. Ako to nije moguće, pokriti ih plastičnom folijom, pijeskom ili zemljom, a na oduške staviti gustu mrežicu.
6. Fontane, umjetna jezerca i bazene potrebno je redovito održavati, mijenjati vodu ili ju održavati protočnom.
7. Najlonske folije (cerade, tende i sl.) postavljati na način da na njima nije moguće zadržavanje vode.
8. Održavati zelene površine, vrtove, balkone i terase uredne i čiste, raskrčiti nepotrebno raslinje.
9. Vlasnici vulkanizerskih radionica, skladišta guma na otvorenom i karting staza trebaju: prazniti vodu iz guma i slagati gume u obliku piramide te ih zaštititi nepropusnom folijom, ukloniti gume koje se ne koriste, provoditi dezinsekciju nepokrivenih guma svakih 15 dana.
10. Udubine u tlu, jame i bare u kojima se zadržava voda zatrpati zemljom.
Ako unatoč tome što ste proveli sve što je ovdje preporučeno i dalje imate problem s komarcima, zatražite pomoć od nadležnog zavoda za javno zdravstvo.
Na kraju donosimo i tri koraka u osobnoj zaštiti od uboda komaraca
11. Zaštitite prozore i vrata mrežama, tj. ako je moguće boravite u klimatiziranim prostorima.
12. Nosite dugačke hlače i rukave tijekom boravka u području s puno komaraca.
13. Upotrebljavajte sredstva koja odbijaju komarce, tzv.-repelente (sukladno mjeri koju navodi prizvođač).