Uloga prehrane i dodataka prehrani u zdravlju mozga

AUTOR:

Danica Trubelja Koren, dr.med.spec.neurologije,

uže spec.iz neurodegenerativnih bolesti

 

„Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana“ , često je citirana izreka grčkog liječnika Hipokrata koji se smatra ocem moderne medicine. Iz kasnije povijesti spisi nam govore o blagodati nutritivnih i ljekovitih svojstava ukiseljenog kupusa, koji procesom fermentacije u zimskim mjesecima postaje glavni izvor vitamina C, B3, B5, B6, B12 , mnogih elemenata te jedna od ključnih namirnica u očuvanju crijevnog mikrobioma.

Upravo radi tih karakteristika super hrane, moreplovci Kolumbo i Vasco da Gama pod palubama svojih brodova prevozili su kace sa kiselim kupusom kako mornari ne bi oboljevali od skorbuta zbog nedostatka vitamina C.

Ako je rečeno da „sve bolesti započinju u crijevima“, onda se može reći da i „zdravlje započinje u crijevima“, za što su odgovorne naše prehrambene navike. Porastom proizvodnje rafinirane, prerađene hrane raste incidencija brojnih bolesnih stanja, osobito neuroloških bolesti te znanost sve više povezuje poremećaj sprege crijevnog mikrobioma sa moždanim poremećajima.

Da bi rafinirana hrana bila funkcionalna za zdravlje organizma treba ju obogatiti dodacima prehrani. U trendu današnje medicine aktualna je transplantacija bolesnih organa, no mozak nije na popisu zahvata zamjene organa. Iz tog razloga je nepobitno važno preventivno djelovati na zdravlje mozga. Sve više se prepoznaje veza između prehrane i zdrave funkcije mozga, ključne za kognitivne funkcije, stabilizaciju raspoloženja i prevenciju neuroloških poremećaja.

 

Utjecaj hranjivih tvari na zdravlje mozga:

Istraživanja su identificirala specifične hranjive tvari i dodatke prehrani koji mogu značajno utjecati na zdravlje mozga kroz različite mehanizme, uključujući metabolizam, epigenetiku i imunologiju, posebno kod bolesti poput Alzheimerove demencije, Parkinsonove bolesti, multiple skleroze …(Suraj Kumar, 2023). Znanost našeg doba pridonosi boljem razumijevanju utjecaja raznih čimbenika na naš mozak kao najvažniji organ za preživljavanje.

Brojni autori, znanstvenici, poput dr.sc. Jeffrey M. Schwartz i Scharon Begley, „Um i mozak“ i slični naslovi, govore o neuroplastičnosti i moći mentalne sile, ističući mozak kao centralni živčani sustav koji ostvaruje mrežu bilijuna veza (sinapsi) između svojih 100 milijardi živčanih stanica (neurona). U pozadini su prisutne promjene na molekularnoj razini, genetskoj ekspresiji, ali i interakciji našeg organizma sa utjecajima iz okruženja u kojem se nalazimo. Dakle, na molekularnoj razini neuroni međusobno komuniciraju lučenjem određenih neurotransmitera, koji poput riječi djeluju na fiziološke promjene i stvaranje neuronskih krugova jačanjem interneuronskih veza .

Prvu teoriju neuroplastičnosti, sposobnost reorganizacije ljudskog mozga, predstavio je američki psiholog i filozof Wiliam James, 1980.g. u svojoj knjizi „Principi psihologije“. Epidemiološka praćenja upozoravaju na znatan porast oboljelih osoba od demencije od kojih najveći dio, 60-80% zauzima Alzheimerova bolest. Rizik od Alzheimerove demencije eksponencijalno raste i udvostručava se svakih pet godina, što upućuje na mogućnost pandemijskih razmjera u nadolazećim desetljećima. Tako se 2040.g. očekuje 81 milion osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti i drugih demencija (Ferry CP et al. Global prevalence of dementia: a Delphi consensus study, Lancet, 2005.).

Mozak je organ koji zahtijeva konstantnu opskrbu hranjivim tvarima kako bi održao svoje složene funkcije. S obzirom na to, pravilna prehrana i korištenje odgovarajućih dodataka prehrani mogu imati izravan pozitivni utjecaj na kognitivne sposobnosti i opće zdravlje mozga, smanjujući upalu, oksidativni stres, mitohondrijsku disfunkciju te djelujući pozitivno na crijevni mikrobiom, neuronsku plastičnost (Nursel Dal, S.Bilici, Current Nutrition Reports, 2. 2024).

Ispravna prehrana treba djelovati neuroprotektivno u borbi protiv neurodegeneracije i patoloških promjena koje uzrokuju oštećenje neurona u mozgu. Narušeno kognitivno funkcioniranje se odražava u slabljenju pamćenja, učenja, govora, rasuđivanja, orijentacije, razumijevanja i sve slabije kvalitete života. Kod tih stanja postoji smanjeno formiranje funkcionalnih sinapsi te je potrebno potaknuti neurogenezu i neuroregeneraciju.

 

Zašto dodati dodatke prehrani u prehranu?

Zato su potrebne nootropne tvari koje prelaze hematoencefalnu barijeru, te svojim ulaskom u mozak poboljšavaju mentalne sposobnosti i ostvaruju povoljne efekte u borbi protiv kognitivnog propadanja. U osnovi kognitivnog poremećaja je nedostatak sinapsi između neurona, a njihov broj ovisi o hranjivim sastojcima u mozgu koji su neophodni za formiranje sinaptičke membrane. Kod demencije su u plazmi snižene omega -3-masne kiseline, uridin, holin-esencijalni sastojci za izgradnju sinaptičke membrane…

Na tržištu je prisutno mnoštvo dodataka prehrani u protektivne svrhe i sprečavanja propadanja kognicije. Vrijedni su nootropni kompleksi, preparati sa sinergističkim djelovanjem svojih sastojaka, koji stimuliraju sinaptogenezu i neurotransmisiju sa pozitivnim djelovanjem na neurogenezu, neuronsku diferencijaciju i rast neurita, neuroregeneraciju, staničnu komunikaciju (neuromodulaciju, apoptozu, proliferaciju glijalnih stanica).

Krajem 2020. provedena je studija na 60 osoba „Efikasnost Cerebronala u poboljšanju neuronalnih markera mjerenih testom „Check My Brain“, koja je pokazala sniženje vrijednosti markera oštećenja neurona, kognitivnog deficita, dok se vrijednost markera obnove živčanog sustava VEGF i BDNF-a povisila, uz poboljšanje kvalitete života nakon uzimanja „Cerebronala“. Cerebronal kapsule svojim sastojcima sa sinergijskim djelovanjem nadopunjuju prehranu nootropnim tvarima potrebnim za normalno funkcioniranje mozga.

VEGF je vaskularni endotelni faktor rasta, kritična molekula u neurovaskularnoj jedinici za poboljšanje vaskularizacije i oksigenacije moždanog tkiva, što je potrebno tijekom normalnog napredovanja starenja i povezuje mnoge bolesti s cerebrovaskularnom komponentom.

BDNF engl. brain derived neurotrophic factor, je poznata molekula kao neurotrofni faktor iz mozga koja je potrebna za preživljavanje moždanih stanica i podržava aktivnost sinapsi, glavnog elementa za funkcionalnost živčanog tkiva.

Od nootropnih tvari unutar istaknutog prehrambenog kompleksa kao dodatka prehrani ističu se nukleotidi kao intracelularne komponente koje sudjeluju u svim biološkim procesima i metabolizmu (njihovu važnost u majčinom mlijeku prezentirali su Krpan, Hruškar, Vahčić, Nukleotidi u prehrani dojenčadi, 37. hrvatski simpozij s međ.sudjelov., HMU, Zagreb, 2006.).

 

Što su nukleotidi?

Nukleotidi su iznimno važni u sinaptičkoj funkciji, pomažu u sintezi živaca i prijenosu impulsa. Zatim kolin kao važan sastojak stanične membrane, poboljšava aktivnost mozga, fokus, motivaciju, smanjuje umor. Acetil -L-karnitin normalizira metabolizam neurotransmitora, jaki je antioksidans, pojačava pamćenje i mentalnu budnost. Svakako od nootropika tu je bitan astaksantin zbog snažnog antioksidativnog djelovanja, globalno štiti svaku stanicu pozicionirajući se s unutarnje i vanjske strane stanične membrane, ima ulogu u sprečavanju neurodegeneracije povezane sa oksidativnim stresom te može pomoći u prevenciji demencije i Alzheimerove bolesti. Možemo spomenuti ulogu snažnog antioksidansa resveratrola (ekstrahiran iz vinove loze), važnog za zdravlje srca i kardiovaskualrnog sustava što se pozitivno odražava i na zdravlje mozga.

Ključne hranjive tvari i dodaci za zdravlje mozga su također građevni blokovi membrana i moždanih živčanih stanica: omega-3 masne kiseline, uključujući DHA i EPA, neophodne u održavanju strukture i funkcije mozga. Pokazalo se da poboljšavaju kognitivne performanse i korisne su u upravljanju stanjima od mentalnih poremećaja do ozljeda mozga (Businaro, 2022). B vitamini: B 1 , B2, B3, B5, B9 , B12 imaju značajnu ulogu u kognitivnom zdravlju podržavajući funkciju neurotransmitera i metabolizam energije u mozgu. Njihov nedostatak može dovesti do kognitivnog propadanja i poremećaja raspoloženja (Plemenitaš, 2018).

 

Ostali vitamini i minerali:

Magnezij i vitamin E: Ovi hranjivi sastojci istaknuti su zbog svoje uloge u kognitivnoj izvedbi i zdravlju mozga. Magnezij pomaže u neuronskom prijenosu i zaštiti od oksidativnog stresa, dok vitamin E djeluje kao snažan antioksidans koji štiti moždane stanice (Businaro, 2022).

Vitamin D (JAMA, Neurology) -niska razina D vitamina kod osoba u 60-tim godinama povezana je s razvojem demencije. Niska razina vitamina D prisutna kod razvoja mozga, povezuje se s kasnijom pojavom autizma kod djece(John Jacob Cannell, Reviws in Endocrine and Metabolic Disorders, 2017.)

Antioksidansi smanjuju rizik od moždanog udara, zaštitni učinci selena i retinola smanjuju rizik od subarahnoidalnog krvarenja(Rundong Chen i sur., European Journal of Medical Research, 2024.)

Mikrobiom svojim dobrim bakterijama u crijevima proizvodi tvari važne za zdravo funkcioniranje mozga. Suvremena istraživanja podržavaju koristan utjecaj probiotika na zdravlje mozga. Probiotici poboljšavaju zdravlje crijeva i kroz os crijeva-mozak, mogu utjecati na putove neurotransmitera, doprinoseći pozitivno zdravlju mozga, posebno u kontekstu starenja (Ong et al., 2022).

Prof. Kolarić, Vranešić Bender i dr.sc.Pavić, „Prehrambeno-gerontološke norme…“, 2020. ističu temeljne smjernice za preventivnu prehranu i dodataka kao bitne čimbenike u odgađanju razvijene Alzheimerove demencije, zaštite od srčano-žilnih bolesti, šećerne bolesti tip II, mnogih upalnih degenerativnih i neurodegenerativnih bolesti. Dosadašnja istraživanja podupiru preventivni i terapijski potencijal triju modela prehrane: mediteranska prehrana, dijeta DASH (Dietary Approaches to Stop Hypertension) i MIND ( Mediterranean -DASH Intervention for Neurodegenerative Delay).

Iako zrelije i starije osobe prepoznaju vezu između tjelesne aktivnosti i prehrambenih praksi sa dobrom kognicijom, potrebno su jasnije smjernice i poruke za povezivanje tjelovježbe, prehrane i zdravlja mozga. To naglašava važnost javnozdravstvenih poruka koje se fokusiraju na ovu povezanost (Wilcox et al., 2009).

 

Zaključak:

U zaključku se može reći da uravnotežen unos ključnih hranjivih tvari i dodataka prehrani, apsorbiranih iz zdravih crijeva u krvotok, osnova je za održavanje i poboljšanje zdravlja mozga.

Uključivanje u prehranu omega-3 masnih kiselina, nukleotida, antioksidanata, B vitamina, D vitamina, magnezija, vitamina E , kolina, L-karnitina, probiotika itd, može značajno koristiti kognitivnim funkcijama, boljoj koncentraciji i svakodnevnom obavljanju zadataka, boljem spavanju, prevenciji demencije, Alzheimerove bolesti, bržem oporavku nakon traume mozga, ishemijskog i hemoragijskog moždanog udara, općem zdravlju mozga i boljoj kvaliteti i dugovječnosti života .

Javnozdravstvene strategije trebale bi naglasiti važnost ovih hranjivih tvari i jasnih smjernica kako bi se poboljšala javna svijest i praksa (Kumar et al., 2023).

Istraživanja naglašavaju značaj ciljanih intervencija prehrane i dodataka u podršci zdravlju mozga kroz različite životne faze i stanja