NEDOSTAJE LI VAM VITAMINA D ?
Nekoć zlatni standard u borbi protiv rahitisa, a danas u samom vitaminskom vrhu, vitamin D iz dana u dan pokazuje sve više svojih super-moći.
Od naoko davne 1920. kada je započela ciljana terapija vitaminom D u djece oboljele od rahitisa pa do danas, laboratoriji diljem svijeta neprestano obznanjuju nova saznanja o njegovim učincima na ljudsko zdravlje i kvalitetu života. Kao područje interesa nutricionista ili kao intriga znanstvenicima, kao marketinški izazov proizvođačima hrane ili možda meta farmaceuta, vitamin D zasluženo potiče daljnje rasprave, istraživanja i nove načine primjene. Bilo da biva unesen hranom ili suplementima, bilo da biva stvoren u koži pod utjecajem sunčevih zraka, vitamin D svoju funkciju može ostvariti tek nakon što ga jetra, a zatim bubrezi iz inertnog pretvore u aktivni oblik – tzv. kalcitriol.
Izvori vitamina D
Preporučene dnevne doze mogu se osigurati putem hrane, uzimanjem suplemenata te izlaganjem kože suncu, točnije zrakama UVB spektra. Hrana bogata vitaminom D je prvenstveno riba (tuna, sardine, skuša, bakalar, haringa, losos), škampi, goveđa jetra, žumanjak jajeta, sir i mliječni proizvodi, neke vrste gljiva te kvasac. Budući da današnja prehrana i zapadnjački način života rezultiraju unosom nedovoljno uravnoteženih i kvalitetnih nutrijenata, te da je unos ribe maksimalno smanjen, svakako se preporuča dodatan unos vitamina D putem suplemenata. Današnje tržište nudi i već obogaćene prehrambene proizvode poput margarina, mlijeka, cjelovitih žitarica i voćnih sokova koji osiguravaju potreban unos vitamina D.
Zanimljivo svojstvo vitamina D, koje ga razlikuje od ostalih vitamina, je mogućnost njegove sinteze u koži (iz endogenog kolesterola) pod utjecajem UVB zračenja! Takav način njegove proizvodnje po važnosti i količinskom doprinosu nimalo ne zaostaje za ostalim oblicima njegovog „unosa“ u organizam. Naprotiv –izlaganje suncu dva puta tjedno, u trajanju do svega pola sata može osigurati ljudskom organizmu dovoljne količine tog vitamina!
Da priča ne bi bila idealna, i u ovom slučaju postoje određeni ograničavajući faktori za njegovu sintezu: zemljopisni položaj, doba dana, onečišćenost zraka i smog, količina melanina u koži (ljudi tamnije puti trebaju se izlagati suncu duže nego svjetloputi) te uporaba sredstava za sunčanje (kreme sa zaštitnim faktorom većim od 8 u pravilu blokiraju prolazak UVB zraka u sve slojeve kože).
Ovdje se odmah nameće „druga strana medalje“ izlaganja suncu, a to je preuranjeno starenje kože te povećan rizik od kožnih karcinoma i melanoma, čije pojavljivanje odlično korelira s duljinom izlaganja suncu. Poznat je tzv. kumulativni učinak utraljubičastog zračenja, odnosno činjenica da koža „pamti“ i zapisuje svaku sunčanu opekotinu u svoj DNK. Stoga se – pa i u svrhu dobivanja D vitamina – preporuča oprez (skraćeni boravak, uporaba zaštitnih sredstava) pri izlaganju suncu.
Prosječnoj odrasloj osobi dnevno treba od 5 do 10 mikrograma što je iznimno mala količina. No ako ste osoba koja većinu dana provodi u uredu ili zatvorenoj prostoriji, a izbjegavate spomenute proteine i suplemente moguće je da ste jedan od milijardu stanovnika Zemlje koja pati od manjka ovog vitamina.
Uloga vitamina D
Vitamin D ima važnu ulogu u održavanju koncentracije kalcija u tijelu, pridonosi jačim kostima i zdravim zubima, ali i jamči mišićni tonus. Vitamin D je ključan i u regulaciji imunološkog sustava a istraživanja su pokazala da smanjuje rizik od nastanka različitih vrsta raka.
Vitamin D je vjerojatno najvažniji nutritivni spoj kada govorimo o zdravlju koštanog i imunološkog sustava. Manjak vitamina povećava rizik od nastanka rahitisa (krhkih kostiju) kod djece što povećava rizik od nastanka koštanih deformacija i različitih ozljeda. Novija istraživanja otkrivaju da vitamin D smanjuje rizik od nastanka dijabetesa tipa 1 i 2, multiple skleroze i hipertenzije (povišenog krvnog tlaka).
Manjak vitamina D uzrokuje nastanak različitih simptoma. Neki od njih se javljaju vrlo brzo a neki tek nakon dugogodišnjeg manjka i nepravilnih prehrambenih navika.
Kada imate manjak vitamina D u tijelu, pokazujete sljedeće simptome:
Bolovi u mišićima i osjećaj slabosti
Bol može biti suptilna ili jako intenzivna. U početku su ovi simptomi gotovo neprimjetni ali nakon nekog vremena postaju sve intenzivniji. Vitamin D sudjeluje u regulaciji kontrakcija mišića a one su vrlo važne za održavanje zdravlja i snage koštanog sustava.
Oslabljen imunološki sustav
Kada je razina vitamina D u tijelu niska, tada imunološki sustav počinje ispaštati. U stanicama imunološkog sustava pronalazimo visoku koncentraciju vitamina D. U jednom istraživanju su znanstvenici iz Japana ustanovili da djeca koja unose adekvatnu količinu vitamina D imaju manji rizik od nastanka gripe.
Hipertenzija (visok krvni tlak)
Do hipertenzije vrlo često dolazi kada je u tijelu niska razina vitamina D. Naše tijelo proizvodi peptide koji uzrokuju zadržavanje vode u tijelu i povećavaju razinu krvnog tlaka. Vitamin D suzbija ove tjelesne reakcije i regulira razinu krvnog tlaka. Prevencija visokog krvnog tlaka je vrlo važan korak u prevenciji srčanih bolesti jer su dosadašnja istraživanja pokazala da je visok krvni tlak vodeći uzročnik bolesti kardiovaskularnog sustava.
Loše raspoloženje
Nekoliko istraživanja je pokazalo kako postoji povezanost između lošeg raspoloženja i manjka vitamina D. Jedno istraživanje je pokazalo da manjak vitamina D dramatično povećava rizik od nastanka depresije. Kada su znanstvenici proučavali osobe koje imaju manjak vitamina D, ustanovili su da te osobe osjećaju niz različitih simptoma poput žudnje za grickalicama, letargije, poremećaja spavanja i naglih promjena raspoloženja.
Probavne smetnje
Neke probavne smetnje i poremećaji otežavaju apsorpciju vitamina D. Osobe koje boluju od celijaklije i Crohnove bolesti imaju povećan rizik od nastanka manjka vitamina D. Nadalje, osobe s prekomjernim postotkom masnog tkiva također imaju povećan rizik od nastanka manjka vitamina D jer mast otapa ovaj vitamin i smanjuje njegovo fiziološko djelovanje.
Prekomjerno znojenje
Osobe koje imaju manjak vitamina D se vrlo često prekomjerno znoje. Znanstvenici još uvijek nisu sigurni zašto se to događa ali su sigurni da povezanost postoji. Pojačano znojenje se javlja na području cijelog tijela, a ponajviše na području čela.
Srčane bolesti
Istraživanja su pokazala da manjak vitamina D povećava rizik od nakupljanja plaka unutar arterija što povećava rizik od nastanka srčanog i moždanog udara. Manjak vitamina D povećava rizik od nastanka niza stanja i poremećaja (dijabetes, hipertenzija, pretilost, visok kolesterol) koji direktno utječu na rizik od nastanka srčanih bolesti, srčanog i moždanog udara.
Ukoliko niste sigurni nedostaje li vam vitamina D poželjno je konzultirati se s vašim liječnikom ili ljekarnikom, a i mi smo vam na raspolaganju.
Naučite svoj vitamin D ovjde!