Beta-glukan – najsnažnije prirodno jačanje obrambenih sposobnosti organizma.
Solgar
Što su beta-glukani?
Beta-glukan je dugolančani polisaharid koji posjeduje nevjerojatno svojstvo aktivacije imunološkog sustava. Obično se dobiva iz stanične stijenke kvasca (Saccharomyces cerevisiae). U prirodi ga također možemo pronaći u žitaricama (zob, ječam), gljivama (reishi, čaga, shiitake i maitake) i nekim vrsta algi. Smatra se najsnažnijim prirodnim aktivatorom i stimulatorom imunološkog sustava koji može povećati djelotvornost imuniteta do nekoliko puta.
FDA (Američka uprava za hranu i lijekove) 2008. godine beta-glukanima iz kvasca Saccharomyces cerevisiae i 2011. godine beta-glukanima izoliranima iz gljiva, dodijelila je status GRAS. To je status za hranu i sastojke hrane koji znači da su „općenito prepoznati kao sigurni za primjenu“. No, premda beta-glukani pripadaju skupini imunomodulatora s najmanje opaženih nuspojava, ni oni nisu bez određenih kontroverzi i kontradikcija.
Kako djeluje beta-1,3 D glukan?
Beta-glukan potiče stvaranje koštane srži, a time i proizvodnju leukocita i trombocita koji su prva crta obrane organizma. Aktivira makrofage-stanice koje čine energetsku centralu imunološke aktivnosti i time izaziva cijeli niz obrambenih reakcija u organizmu.
Beta-1,3 D glukan ima sposobnost povećati imunološku aktivnost za 50 do 120% unutar prvih 72-96 sati nakon peroralnog uzimanja. Jednom kada se stanice makrofaga aktiviraju, imaju sposobnost da mobiliziraju čitavu «vojsku» obrane i započinje produkcija niza pomoćnih supstancija u procesu imunološkog odgovora organizma.
Proizvode se protuupalni citokini- proteini koji pomažu u uništavanju kancerogenih stanica, interferon i dr.
Makrofagi aktiviraju fibroblaste, što potiče brže zacjeljivanje rana. Beta-1,3 D glukan stimulira i proizvodnju matičnih stanica koštane srži i ubrzanu produkciju leukocita, trombocita i eritrocita, pa je indiciran i kod bolesti krvi.
Istraživanja su dokazala da beta-glukan pomaže u redukciji šećera u krvi koji raste nakon obroka, tako što oblikuje viskoznu otopinu u probavnom sustavu, te na taj način usporava apsorpciju glukoze poslije jela i pomaže održavanju dobrog odnosa glukoze i inzulina u krvi. Jedan je od važnih faktora za snižavanje kolesterola u krvi.
Oboljele osobe od lupusa i artritisa svjedoče o smanjenju bolova, općem poboljšanju zdravstvenog stanja i porastu energije nakon uzimanja beta-1,3 D glukana.
Brojna zdravstvena istraživanja pokazala su učinkovitost visokih doza beta-1,3 D glukana kao dodatne prirodne pomoći u prevenciji i liječenju malignih oboljenja.
Smanjuje štetne pojave zračenja i kemoterapija.
Beta-gukan potiče detoksikaciju organizma-pomaže tijelu da neutralizira i izbaci toksine (azbestne i ugljene čestice, pesticide, konzervanse…)
Beta-1,3 D glukan povećava djelotvornost liječenja antibioticima, antivirusnim lijekovima, antimikoticima i lijekovima protiv parazita, te skraćuje tijek bolesti.
Gdje se nalazi beta-glukan?
Najlakše dostupan izvor beta-1,3 D glukana je stanična stjenka kvasca-Saccharomyces cerevisiae. Osim kvasca, beta-glukan se izolira iz zobi (sadrži 37-40 g/kg beta-glukana) i ječma (sadrži oko 33 g/kg beta-glukana) te specifičnih vrsta gljiva.
Gljive se koriste u tradicionalnoj kineskoj medicini već tisućama godina, ali njihova medicinska svojstva i zdravstvene učinke suvremena znanost tek sada otkriva. Među medicinskim gljivama, beta-glukan se može izolirati iz sljedećih:
Reishi (Ganoderma lucidum) naziva se još i gljiva besmrtnosti, a predstavlja simbol zdravlja. Kod nas je poznata kao hrastova sjajnica. Tisućama se godina koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini. Istraživanja su pokazala da ekstrakt te gljive inhibira proliferaciju tumorskih stanica i pokazuje jaka antioksidativna djelovanja.
Maitake (Grifola fondosa) naziv joj znači «gljiva koja pleše». Pomaže jačanju imunološkog sustava te stvaranju mijelina koji je važan za funkcioniranje živčanog sustava. Koristi se i kao konvencionalna hrana i kao ekstrakt za dodatke prehrani.
Shiitake (Lentinula edodes) popularna je gljiva koja se koristi i u kulinarstvu i u dodacima prehrani. Tijekom dinastije Ming (13-16 st.) u poznatoj kineskoj farmakopeji pisalo se o pozitivnom djelovanju shiitake gljiva na gornje dišne putove, slabu cirkulaciju, probleme sa jetrom i opću slabost.
Trametes versicolor je najviše istraživana medicinska azijska gljiva. Naziva se i pureći rep. U Japanu je na listi lijekova od 1980, budući da djeluje na smanjenje negativnog efekta kemoterapije, što je dokazano u brojnim kliničkim studijama .
Cordiceps sinensis je gljiva parazit koja sadrži brojne antioksidanse: beta-karoten, vitamine E i C, selen, cink, koencim Q10 i imunomodulirajuće polisaharide.
Obogaćivanje konvencionalne hrane raznim dodacima postao je pravi trend. Tako se u nekim zemljama Europe obogaćuje kruh s beta-glukanom (oko 0,75 g beta-glukana po porciji, što je otprilike oko 160 g ili 4 šnite kruha). To iznosi otprilike 25% od 3 g preporučenog dnevnog unosa. Obogaćuju se i sokovi!
Praktična primjena beta-glukana
Beta-glukan je potrebno uzimati na prazan želudac najmanje pola sata prije sljedećeg obroka zbog poboljšanja apsorpcije.
Uobičajena doza je 2-6 mg/kg.
U prevenciji se koristi najmanja doza beta-glukana, u cilju poticanja imunološkog sustava od 500 mg na dan.
Kao potpora liječenju i kod akutnih stanja uzima se 500-3000 mg na dan, a najmanja doza kod ljudi oboljelih od raka je 1,5 g na dan beta-glukana.
Uzimanje većih doza od navedenih, neće rezultirati većim učinkom.
U početku uzimanja beta-glukana moguće je povišenje tjelesne temperature, što znači da je imunološki sustav krenuo u obranu.Također, u prvih nekoliko mjeseci uzimanja, zbog povećanog broja antigena u krvi, moguće je privremeno povećanje tumorskih markera, ali to ne znači da tumor raste.
Prema nekim istraživanjima, učinkovitiji je 1,3/1,6 beta-glukan proizveden iz pljesni nego iz gljiva ili žitarica.
p.s. prije kupnje proizvoda svakako zatražite savjet ljekarnika! Stojimo vam na usluzi za sva pitanja!
Beta-glukan može pomoći kod:
• virusnih infekcija (viroze, gripe, HPV, mononukleoza)
• bakterijskih infekcija (npr. Escherichia coli)
• parazitskih i gljivičnih infekcija
• hematoloških oboljenja (npr. leukocitopenija, trombocitopenija) i anemije
• tumorskih oboljenja
• dijabetesa
• alergija
• izloženosti kemoterapijama ili radijacijama
• autoimunih bolesti (npr. ulcerozni kolitis, Crohn, lupus, artritis)
• iscrpljenosti organizma
• regulacije apetita
• nakon operativnih zahvata