Uncategorized
MEĐUNARODNI DAN PLANETA ZEMLJE – 22. TRAVANJ
21
tra
tra
Dan planeta Zemlje je prvi puta obilježen 22. travnja 1970. u SAD-u, s početkom buđenja svijesti o očuvanju okoliša i utjecaja ljudskog djelovanja na prirodu. Američki senator Gaylord Nelson godinu dana prije zgrozio se nad posljedicama izljeva nafte uz obalu Kalifornije te je, vrativši se u američki parlament, izborio se da 22. travnja proglasi nacionalnim danom proslave planeta Zemlje. Naziv Earth Day prvi je puta upotrijebio gradonačelnik San Francisca u proglasu 1969. kojim je odlučeno da se na području San Francisca taj dan slavi kao Dan planeta Zemlje.
Ubrzo poslije, američki je parlament donio cijeli niz zakonskih uredbi kao odgovor na očitu ekološku krizu. Buđenje ekološke svijesti javilo se i u drugim dijelovima svijeta. Ujedinjeni narodi proglasili su 2009. godine 22. travnja „Međunarodnim danom majke Zemlje“. Tako se danas ,taj dan obilježava u cijelom svijetu, svake godine s posebnim fokusom, ali uvijek jednakim ciljem – razmišljanjem o i djelovanjem u smjeru smanjenja čovjekovog štetnog učinka na okoliš.
Dan planeta Zemlje sada je globalni događaj u kojem svake godine sudjeluje više od milijarde ljudi u 192 zemlje. To je dan političkog djelovanja i građanskog sudjelovanja. Ljudi marširaju, potpisuju peticije, susreću se sa svojim izabranim dužnosnicima, sade drveće, čiste svoje gradove i prometnice. Korporacije i vlade ga koriste kako bi se obvezale i objavile mjere održivosti. Čak i vjerske vođe, uključujući papu Franju, povezuju Dan planeta Zemlje sa zaštitom najvećih božjih kreacija, ljudi, biološke raznolikosti i planeta na kojem svi živimo.
Ove godine u znaku je drveća i šuma i slavimo 50.-u obljetnicu. Drveće za Zemlju, moto je održavanja ovogodišnjeg dana i cilj je kao i do 50. obljetnice, posaditi 7,8 milijardi stabala na našem planetu. Ovogodišnji Dan planeta Zemlje fokusira se na šumsko drveće te se nastavlja sa sadnjom mladica, budući da je nepobitno utvrđeno da su šume najveći ponori stakleničkih plinova odgovornih za tzv. učinak staklenika koji je jedan od bitnih faktora globalnog zatopljenja, a time i klimatskih promjena.
Koje su zapravo koristi od drveća i šuma?
U ovogodišnjem programu obilježavanja dana naše planete iz UNEP-a naglašavaju ulogu drveća u pročišćavanju zraka. Jedno odraslo drvo prosječne krošnje upija velike količine dušičnih oksida, amonijaka, sumpornog dioksida, te prizemnog ozona, a sve su to produkti izgaranja najviše iz prometa i industrijskih pogona. Samo jedno odraslo stablo može zadržati na svom lišću 60 kg onečišćivača i lebdećih čestica. Drveće pomaže zajednici i kroz dulje razdoblje, održava ekonomsku stabilnost, zaštitu tla i voda, izvor je prehrane i energije. Stoga sadnjom drveća popravljamo kvalitetu života svih živih bića na Zemlji, a u prvom redu ljudi.
Znanstveni podaci pokazuju da je ne tako davno na Zemlji bilo 14 % tropskih šuma, a danas ih je jedva 5 %. Još je uvijek prisutan veliki problem krčenja i paljenja šuma u Indoneziji zbog širenja kulture palmi za dobivanje ulja, tražene sirovine na svjetskom tržištu za proizvodnju jestivog ulja, čokolade, margarina, sapuna i kozmetičkih preparata.
Šume gospodarene prema prirodnim načelima zadržavaju optimalnu prirodnu strukturu, raznolikost, stabilnost i pomlađivanje.
Prirodno tj održivo gospodarenje posebnost je hrvatskog šumarstva. Kako je i ono dio ukupnog šumskog bogatstva Europe ni naše šume ne mogu izbjeći prekogranično onečišćenje zraka sa svim negativnim posljedicama koje ono nosi.
Stoga je i u Hrvatskoj od 1985. uveden sustav monitoringa prekograničnog onečišćenja koji se obavlja preko ICP Forests (International Co-operativ Programme) praćenja zračnih zagađenja i njihovog učinka na šume.
Često nismo niti svjesni kako je atmosfera našeg planeta postala jedan od najvećih deponija ljudske vrste, a jedini filtar tog zagađenja jesu šume, doduše ne bez posljedica. Stoga ne čudi da je za ovogodišnje obilježavanje Dana planeta Zemlje drveće stavljeno u središte pozornosti, kao jedno od pet velikih ciljeva koji se žele postići do i tokom 2020. godine.
Drveće i šume najznačajniji su čimbenici u borbi protiv klimatskih promjena jer upijaju značajnu količinu CO² iz atmosfere. U samo jednoj godini, pola hektara zemljišta obraslog odraslom šumom upije količinu stakleničkog plina koliko potroši vozilo koje prijeđe 35.000 km.
No, za kraj evo i malo optimizma; u posljednjih deset godina ipak je zaustavljeno drastično krčenje šuma u svijetu zbog sve veće kontrole i dogovora vlada. U Europi, naročito unutar EU zahvaljujući ekološkoj mreži Natura 2000 nastoji se očuvati otoke šumskog drveća između poljoprivrednih površina ili građevinskih objekata i naselja. Stanovnici postaju sve osjetljiviji na uništavanje šumskog pokrova i drveća, pa su protesti građana sve učestaliji a ponekad dovode i do apsurda, pa se sprječava i neophodna sječa starih stabala koja predstavljaju opasnost za ljude i njihova dobra.
Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike podsjećaju kako je naša zemlja, u kojoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine, po bioraznolikosti među najbogatijim državama Europe. Do danas je zabilježeno oko 40.000 divljih vrsta, no procjenjuje se da u Hrvatskoj živi do 100.000 vrsta. Gotovo 2,7 % svih zabilježenih vrsta su endemi, a posebno su brojni endemi slatkovodnih riba i slatkovodnih beskralješnjaka.
Kako je pojava COVID-A 19 djelovala na našu planetu?
Zaustavljen rad u tvornicama, prizemljeni avioni – pandemija je smanjila zagađenje planete, ali će malo utjecati na zaštitu klime, kažu iz Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
“Smirenje bi moglo biti kratkotrajno, emisije CO2 mogle bi se vratiti na nivo prije epidemije čim ona bude pod kontrolom”, ocijenio je Lars Peter Riishojgaard, direktor u WMO-u.
To je – ‘Umjetni prekid, a ne trajno stanje’
“Kratkoročno, emisije CO2 spuštaju se jer automobili ostaju u garažama i avioni ne polijeću, ali mislimo da će taj učinak biti kratkoročan. Očekujemo da će se, čim prođe pandemija, svijet vratiti na posao i pokrenuti emisije CO2, vjerojatno na istom nivou kao ranije”, objasnio je.
No, za kraj evo i malo optimizma; u posljednjih deset godina ipak je zaustavljeno drastično krčenje šuma u svijetu zbog sve veće kontrole i dogovora vlada.
U Europi, naročito unutar EU zahvaljujući ekološkoj mreži Natura 2000 nastoji se očuvati otoke šumskog drveća između poljoprivrednih površina ili građevinskih objekata i naselja. Stanovnici postaju sve osjetljiviji na uništavanje šumskog pokrova i drveća, pa su protesti građana sve učestaliji a ponekad dovode i do apsurda, pa se sprječava i neophodna sječa starih stabala koja predstavljaju opasnost za ljude i njihova dobra.
Sve ostaje na nama,na svakom pojedincu zasebno tako što svakodneno možemo biti i dio ove proslave ali i pomoći Majci Zemlji malim koracima u našoj svakodnevnici:
1. Prošeći do posla, škole, fakulteta i slično, vozi bicikl ili koristi javni prijevoz.
2. Koristi višekratnu šalicu za kavu.
3. Recikliraj (papir, staklo, plastika, metal, karton…)
4. Uzmi svoju vrećicu, kada ideš u dućan.
5. Odredi jedan dan u tjednu bez mesnih ili mliječnih proizvoda.
6. Nosi sa sobom bočicu vode i pokušaj ju upotrijebiti što više puta.
7. Kupuj domaće proizvode.
8. Zasadi stablo.
9. Uvijek otpatke bacaj u za to predviđen koš za smeće.
10. Isključi svoje računalo, televiziju i ostale uređaje po kući preko noći.
12. Zatvori vodu dok pereš zube, češće se tuširaj, nego kupaj i nemoj pustiti da voda teče dok pereš suđe.